Novosti

 

Psihološko savjetovanje kao novi dio ponude naše poliklinike

May 31, 2021 | novosti

Naša psihologinja mr. sc. Irena Pastuović Terze rado će pomoći svima koji trebaju neki oblik psihološke pomoći, a u tekstu ispod pojašnjava sve o stresu i posljedicama težih traumatskih događanja.

Moguće psihološke posljedice  stresnih i traumatskih događaja 

1. Kronični stresor-prijetnja zarazom od COVID-19

Stresni događaj podrazumijeva percipirane ili stvarno doživljene situacije koje su prijetnja životu, zdravlju, psihofizičkom integritetu, imovini, reputaciji, uspjehu, zaradi, načinu života, produktivnosti, mogućnosti realizacije pojedinca, mogućnosti održavanja komunikacije. 

Stres je subjekivtna kategorija i naš osobni doživljaj.

Stresor se odnosi na vanjski pokretač stresa u vidu potencijalne prijetnje. 

Mehanizam djelovanja stresora- povišena razina stresa oslabljuje naš imunološki sistem i vjerojatnost da se zbog pada imuniteta razbolimo raste, te se stvara potencijalni „začarani krug prijetnji“ – lošeg fiziološkog odgovora – sniženog imuniteta – stvarne mogućnosti obolijevanja – snižene produktivnosti u raznim aspektima života i rada.

Pojednici koji su i inače pojačano skloni anksioznosti ili imaju neke druge psihičke tegobe, teže će se nositi sa stresom i poželjno je da potraže pomoć psihologa ili drugih stručnjaka. 

Praktične preporuke 

Savladavanja stresa izazvanog prijetnjom zaraze od COVID-19 ovise o  pojedincu, no načelno, sastojale bi se u njegovanju komunikacije on line putem, te svih formi komunikacije i socijalnog zbližavanja, njegovanju i unaprijeđivanju obiteljske komunikacije i rituala, čitanju, praćenju kulturnih događaja on line, metodama relaksiranja, šetnji, umjerenog fizičkog vježbanja, pojačanog rada od kuće, njegovanju sitnih ugodnih rituala, završavanju zadataka za koje inače nemamo vremena, isprobavanju tehnologija koje još nismo savladali, jačanju solidarnosti, radu za opće dobro, planiranju novih projekata i traženju kreativnih rješenja na svim planovima. 

Za one kojima praćenje vijesti znatno podiže anksioznost, preporučuje se ograničavanje dnevne količine vremena provedenog u praćenju vijesti i svođenje tog vremena na razumnu razinu informiranja koja bitno ne pojačava anksioznost. 

Procijepljenost populacije, kao nova i dugoročno efikasna mjera borbe protiv zaraze, omogućena napretkom znanosti, predstavlja bitan pomak u suočavanju sa stresom uslijed rizika od obolijevanja i za očekivati je da će se život večine ljudi s vremenom zbog te činjenice noramlizirati, a time smanjiti negativan utjecaj stresa izazvanog prijetnjom zaraze.

2. Izvanredni intenzivni stresori – potresi u Zagrebu i Petrinji

 Urođeni strahovi – strah od iznenadnog gubitka podloge, kao i strah od jakog iznenadnog neugodnog zvuka, prisutni su već kod novorođenčadi. Takav intenzivan strah, dovodi do jakog doživljaja stresa.

Koje psihološke posljedice možemo očekivati povodom izloženosti iskustvu potresa? 

Postoje pojedinci otporni na stres, kod kojih reakcija na stres prestaje s prestankom djelovanja stresora. No određen broj pojedinaca će imati produljen doživljaj stresa. 

Akutna reakcija na stres je normalan odgovor pojedinca na nenormalnu situaciju i očekivana je u situacijama poput ratova, potresa, požara, poplava, prometnih nesreća, izloženosti ili svjedočenju fizičkom ili psihičkom nasilju (prema DSM-5 dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje Američke psihijatrijske udruge, 2013.) 

Za identifikaciju akutne reakcije na stres (prema DSM-5) kriteriji su postojanje: 

  1. okidača odnosno stresora u vidu visoko stresnih i traumatizirajućih situacija
  2. intenzivne psihičke i fiziološke reakcije pojedinca (simptomi) od kojih su najčešći:
  • ponavljajuća i uznemirujuća sjećanja na stresni/traumatski događaj
  • poteškoće usnivanja i prosnivanja (otežan proces usnivanja, česta noćna buđenja)
  • ponavljajući uznemirujući snovi
  • disocijativne reakcije (flashbackovi)
  • vidljive fiziološke reakcije ( vrtoglavice, lupanje srca, osjećaj gubitka ravnoteže)
  • nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija (radosti, opuštenosti, sreće, zadovoljstva)
  • izmijenjeni osjećaj stvarnosti
  • nemogućnost prisjećanja važnih aspekata stresnog/traumatskog događaja
  • svjesni napori da se izbjegnu uznemirujuća sjećanja
  • izbjegavanje svega što podsjeća na uznemirujući događaj
  • poteškoće s koncentracijom
  • izljevi bijesa bez razloga i vanjskog povoda
  • potištenost, napetost veća od uobičajene za pojedinca
  • pretjerane i neprikladne reakcije na sitne vanjske podražaje (npr. trzanje na svaki zvuk)  

 Akutni stresni poremećaj se može pojaviti neposredno nakon stresnog/traumatskog doživljaja, no nerijetko se može pojaviti i s vremenskom odgodom od više dana, tjedana, mjeseci ili čak i godina. 

Može biti prisutan samo jedan simptom, no najčešće je prisutno više simptoma istovremeno. Obično i najčešće, akutni stresni poremećaj prolazi sam od sebe, sa vremenskim udaljavanjem od stresnog/traumatskog doživljaja. 

Ukoliko je trajanje akutnog stresnog poremećaja dulje od mjesec dana, to znači da je poremećaj prerastao u kronični, pa govorimo od posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP), koji  zahtijeva stručnu intervenciju. 

Što možemo i trebamo učiniti ako nam se zbog potresa pojavio posttraumatski  stresni poremećaj?

Praktične preporuke

Korisnima se pokazuju razgovor s bližnjima, racionalno sagledavanje situacije, razdvajanje vlastitog doživljaja od objektivne situacije, svijest da se radi o prolaznom poremećaju koji je normalna reakcija na ekstremnu situaciju, održavanje kontakata, metode relaksiranja, usmjeravanje pažnje na ugodne sadržaje, zaokupljenost radom, obavezama i održavanjem dnevne rutine, održavanje redovnog sna, ritma obroka, šetnji, tjelovježbe, čitanja, kao i sve ostalo što pojedincu inače koristi i vraća ga u „normalu“.

Ukoliko simptomi ne prestaju ili se pojačavaju, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

Slobodno nam se javite i dogovorite termin psihološkog savjetovanja!

 

Naručite se za pregled već danas!

Za sve informacije o pregledima i naručivanju, obratite nam se s povjerenjem!

TELEFON:

1 646 1171 - Poliklinika
1 646 1170 - Zgrada

KONTAKT

Adresa
Amruševa 6, 10000 Zagreb
Telefon
+385 1 646 1171
E-mail
poliklinika@amruseva.hr

RADNO VRIJEME

ponedjeljak - petak
od 8 do 19 h