Naslovnica / Gastroenterologija i hepatologija / Kolonoskopija uz anesteziju

Kolonoskopija je neizostavna metoda kod sumnje na rak debelog crijeva, upalnih bolesti, gastrointenstinalnih krvarenja nepoznate etiologije kao i preventivna metoda kod osoba koje spadaju u rizičnu grupu za dobijanje raka debelog crijeva. Kolonoskopijom se mogu odstraniti i polipi, i na taj način neoperativnim putem spriječiti razvoj raka debelog crijeva.

Kolonoskopija je dijagnostički postupak koji omogućuje liječniku pregled cijelog debelog crijeva, od najnižeg dijela, rektuma, pa sve do spoja debelog i tankog crijeva. Savitljiva glatka cijev promjera jedan centimetar, kroz anus se uvodi u debelo crijevo.
Digitalna tehnologija omogućuje prijenos višestruko uvećane slike visoke razlučivosti na ekran monitora, što osigurava detaljnu analizu sluznice crijeva, te prepoznavanje i najmanjih patoloških promjena.

Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pri pojavi krvi u stolici, ili nakon stolice. U svih osoba starijih od pedeset godina sa podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji treba učiniti prvi kolonoskopski pregled.
Preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života, zbog povećale učestalosti tumora debelog crijeva u zrelijoj životnoj dobi. U mladih osoba pregled treba učiniti kod sumnje na upalne crijevne bolesti i kod pojave krvi u stolici.
Kolonoskopija dozvoljava liječniku da vidi upalne promjene, eventualna suženja lumena crijeva, abnormalni rast, mjesto krvarenja i mišićne spazme. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije se posebno analizira.
U slučaju nalaza manjih patoloških izraslina (polipa), iste će biti odstranjene tijekom pregleda i izvađene za analizu.

Već pri dogovoru za pregled spomenite lijekove koje uzimate i navedite ozbiljnije kronične bolesti, posebice srca i dišnoga sustava.

• Ako uzimate lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi, prije pregleda se konzultirajte s nadležnim liječnikom.
• Pet dana prije kolonoskopije poželjno je prestati uzimati preparat željeza, jer mijenja boju stolice u tamnu, pa i crnu.
• Nekoliko dana prije pregleda preporučuje se učiniti laboratorijske pretrage: broj trombocita, protrombinsko vrijeme (PV) i INR, te nalaz donijeti sa sobom.
  Tablete za liječenje šećerne bolesti ne uzeti ujutro na dan pregleda, dok se druge lijekove (za površeni tlak, srčane bolesti i sl. može uzeti ujutro, ako pregled neće biti u anesteziji.
• Inzulin injekciju se uglavnom ne treba primijeniti ujutro, no o tome se ipak prethodno posavjetovati sa svojim liječnikom.

Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom. U slučaju indikacije, može se pregledati i završni odsječak tankoga crijeva (ileoskopija).

Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati. Pregled je ponekad bolan, praćen osjećajem napuhnutosti, rijetko traje duže od dvadesetak minuta.

U onih pacijenata koji su prethodno imali veću operaciju u trbuhu, bili zračeni ili imaju nizak prag za bol, preporuča se pregled u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji.

Kolonoskopija i biopsija sluznice za dijagnostiku vrlo su sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu za izvođenje endoskopskih procedura.
U slučaju nalaza manjih patoloških izraslina (polipa), iste će biti odstranjene tijekom pregleda i izvađene za analizu.

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad sa nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda.

Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti na željenu adresu (kućnu adresu ili e-mail).

Komplikacije su rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije/polipektomije, perforaciju stijenke organa sa eventualnom potrebom za bolničkim liječenjem i operacijom.

Važno je prepoznati znakove mogućih komplikacija koje se mogu javiti nakon odlaska kući: krv u stolici, crna stolica, jaki bolovi u trbuhu, temperatura ili tresavica. U tom slučaju odmah kontaktirati liječnika.

Endoskopske pretrage neki ljudi podnose bez većih problema. Koji su to ljudi teško je predvidjeti prije izvođenja pretrage. Neki pacijenti ne žele osjetiti nikakvu neugodu, a neki imaju nizak prag za bol. Objektivan je problem prethodna operacija u trbuhu zbog koje mogu nastati priraslice koje otežavaju normalan prolaz endoskopa tijekom pretrage, a najčešća posljedica je pojava boli pri kolonoskopskom pregledu.
Kratkotrajna intravenozna anestezija je privremeni gubitak svijesti poput dubokog sna, praćen neosjetljivošću na bol, opuštanjem mišića i zaboravom događaja tijekom pregleda. Učinak se postiže se postiže intravenskim davanjem lijekova, anestetika, koji djeluju na jedno ili više mjesta u središnjem živčanom sustavu, a mogu se primijeniti pojedinačno ili se kombiniraju da bi se postigao zadovoljavajući učinak i izbjegle nuspojave. Tijekom anestezije prate se srčana aktivnost, koncentracija kisika u krvi i krvni tlak, a postupak nadzire i lijekove primjenjuje liječnik specijalist. Komplikacije intravenske sedacije u vidu poremećaja srčanog ritma i depresije disanja moguće su, ali rijetke.