Većini ljudi u kojih se sumnja na srčanu bolest snima se EKG. Taj test pomaže liječnicima da dijagnosticiraju niz srčanih problema, uključujući poremećaje srčanoga ritma, nezadovoljavajuću opskrbu srca kisikom i krvlju, prekomjerno zadebljanje srčanog mišića (hipertrofija) koje može biti posljedica povišenog srčanog tlaka EKG također može otkriti ožiljne promjene na srčanom mišiću ili znakove popuštanja srca. Pobrinite se za svoje srce!

24-satni Holter krvnog tlaka je kontinuirano mjerenje krvnog tlaka 24 sata uz pomoć posebno prilagođenog uređaja. Uređaj je isprogramiran tako da tijekom dana mjeri krvni tlak svakih pola sata, a tijekom noći svaki sat.

Pacijent vodi dnevnik aktivnosti. Paralelno se prati srčani ritam. Posebno naglašavamo vrijednost podataka o eventualnim jutarnjim skokovima tlaka, između 4-6 sati ujutro, kada su učestali moždani udari. Mjerenjem krvnog tlaka u pravilnim intervalima tijekom 24 sata, liječnik dobije jasnu sliku kretanja krvnog tlaka tijekom dana, što mu je potrebno da procijeni da li je potrebno liječenje, kao i da li je postojeće liječenje zadovoljavajuće ili je potrebna modifikacija terapije.
Aparat je toliko malen da omogućava nesmetane dnevne aktivnosti i spavanje.
Budući da ova pretraga služi da bi odredili kolike su stvarne vrijednosti vašeg tlaka veoma je važno da se obavljaju svakodnevne aktivnosti koje bi se i inače obavljale da se aparat ne nosi. Jedina stvar koja se treba izbjegavati je kupanje i tuširanje.

Kada se sigurno utvrdi postojanje visokog krvog tlaka on se liječi na više načina.

Prva mjera je smanjenje tjelesne težine i pojačana tjelesna aktivnost npr. brzo hodanje, lagano trčanje, vožnja biciklom, plivanje i sl. Naravno u tim aktivnostima treba imati mjere i postepeno povećavati stupanj i trajanje opterećenja. Vrlo je važno prestati s uzimanjem alkohola i prestati pušiti. Treba reducirati i unošenje soli hranom. Ono što zovemo “normalno slana hrana” je preslana za bolesnika s povišenim krvnim tlakom. Ako se krvni tlak nakon nekoliko tjedana provođenja gore nabrojanih mjera ne snizi treba odlučiti koje lijekove primijeniti.
Holter EKG-a je poseban postupak praćenja rada srca u toku 24h ili 48h. Korisniku se postavlja mali aparat oko struka, elektrode se pričvrste na prsa i korisnik nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima.
Glavne indikacije za snimanje Holter EGK-a su aritmija, osjećanja lupanja srca, preskakivanja srca, bolovi u prsima,analiza rada elektrostimulatora srca – pacemaker. Nakon što su elektrode zaljepljenje i uređaj uključen ispitanik nastavlja sa svojim svakodnevnim životom.
Slijedi 24h do 48h nošenje uređaja nakon čega se uređaj skida i dobiveni podaci se analiziraju u računalu. Na snimkama jasno se vidi pojava fibrilacije atrija, ventrikularnih ekstrasistola (VES), supraventrikularnih ekstrasistola (SVES) i drugi oblika aritmija i blokova.
Za vrijeme nošenja 24h ili 48h Holter EKG-a korisnik nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima (posao, fizičke aktivnosti, spavanje, uzimanje lijekova) i navikama (pušenje, konzumacija kave). Čak se preporučuje izlaganje stresnim situacijama kako bi se registrirao mogući poremećaj ritma koji se pojavljuje u takvim okolnostima.

Prema uputama liječnika korisnik vodi kraći dnevnik “Dnevnik pacijenta” o aktivnostima u toku dana.
Za vrijeme snimanja Holter EKG-a važno je da korisnik vodi dnevnik svih svojih aktivnosti kako bi se pokušala naći uzročno-posljedična veza između pojavljivanja simptoma i aktivnosti.

Aparat snima 3 EKG kanala koji se izaberu, najčešće V1,V3,V5. Zapis EKG-a se preko memorijske kartice prebacuje na računalo na temelju čega liječnik analizira slijedeće funkcije:srednja srčana frekvencija, depresija ST segmenta,poremećaji srčanog ritma, pauza, QTc interval i varijabilnost srčane frekvencije kao neovisan dijagnostički pokazatelj. Na ovaj se način ostvaruje objektivan uvid u stanje srčanog mišića i njegovog rada, što se koristi kod određivanja daljnjeg ispitivanja ili liječenja.

Ergometrija je pretraga srca kojom se testira srce u opterećenju. Namjenjena je testiranju bolesnika s nejasnim smetnjama u prsnom košu. Također se testira i kretanje krvnog tlaka u opterećenju. Opterećenje se postiže pomoću trake za trčanje.
Prije pretrage na prsa ispitanika pričvrste se elektrode koje snimaju srce i tlakomjer na nadlakticu kojim se prati krvni tlak. Potom započinje opterećenje, prvo laganije dok se ispitanik ne zagrije, a onda se ono stupnjevito podiže do maksimalne toleracije ispitanika ili pojave patološkog nalaza u elektrokardiogramu koji se kontinuirano prati i/ili neprimjerenog skoka krvnog tlaka ili pada krvnog tlaka.

Nakon završene pretrage analizom dobivenih podataka može se postaviti ili isključiti dijagnoza koronarne bolesti. Kod nekih ispitanika ergometrija može biti lažno pozitivna i lažno negativna.
Tijekom ergometrije provodi se i spirometrija – testiranje funkcije pluća. Spirometrija mjeri kapacitet i funkciju pluća te može doprinijeti ranom otkrivanju kroničnog bronhitisa. Također pomaže razlikovanju angine pektoris od bronhitisa.